Testovi pamćenja
Ovi testovi pamćenja pokazuju koliko možete držati u glavi odjednom, na brojevima, uzorcima i riječima. Svaki traje samo nekoliko minuta.
- Test pamćenja brojevaSaznajte koliko cifara možete zapamtiti.
- Test vizuelnog pamćenjaSaznajte koliko kvadrata pamtite na rešetki koja raste.
- Test pamćenja nizaSaznajte koliko dug niz osvijetljenih kvadrata možete ponoviti.
- Test verbalnog pamćenjaSaznajte koliko riječi možete razlikovati kao viđene ili nove.
- Chimp testSaznajte koliko brojeva pamtite poslije nego nestanu.
- Stroop test koncentracijeSaznajte koliko dobro možete zanemariti riječ dok imenujete njenu boju.
Šta mjere testovi pamćenja
Većina testova pamćenja na ovom sajtu gleda kratkoročno pamćenje: koliko cifara, položaja ili riječi možete držati u glavi nekoliko sekundi. Svaki test postaje malo teži kako idete dalje i završava kad više ne možete pratiti. Vaš rezultat je najduži niz koji ste uspjeli.
Nijedan ne govori ništa o tome koliko dobro pamtite svoj život, školu ili vlastito ime. To su mali, usmjereni zadaci.
Zašto se rezultati mijenjaju
Koliko dobro pamtite zavisi od toga koliko ste odmorni, koliko pažljivo pratite i šta se dešava oko vas. Bučna soba ili poruka koja stigne mogu vas koštati jednog nivoa.
Probajte ponovo u mirnom trenutku prije nego odlučite šta vaš rezultat kaže. Jedan loš dan nije trend.
San znači više nego što većina ljudi misli, jer odmoran um drži više. Ako ste radoznali, uradite test ujutro i opet uvečer, pa pogledajte razliku.
Nekoliko načina da pamtite više
Ljudi koji pamte duge brojeve obično ih grupišu u dijelove, po tri ili četiri cifre, i tiho ih ponavljaju. Kod uzoraka pokušajte vidjeti oblik ili putanju, a ne odvojene kvadrate.
To su navike koje možete vježbati, a vaši rezultati će pokazati pomažu li vam.
S kojim testom početi
Testovi se razlikuju po tome šta traže da držite u glavi: cifre, položaje na rešetki, niz osvijetljenih kvadrata ili riječi koje ste već vidjeli. Probajte jedan koji vam zvuči zabavno, pa onda drugi. Svaki traje samo nekoliko minuta, možete ih raditi bilo kojim redom i nijedan ne mjeri koliko ste pametni.
Šta kažu studije
U pažljivoj studiji na 763 odraslih većina je mogla ponoviti između 5 i 7 izgovorenih cifara[1]. Uz dugu vježbu i tehniku pamćenja, jedan student je svoj raspon podigao s 7 na 79 cifara[2]. U rubrici Činjenice objašnjavamo raspon pamćenja, zašto je šimpanza pobijedila studente na testu pamćenja i šta pokazuje Stroopov test.
Izvori
- Woods, D. L., Kishiyama, M. M., Yund, E. W., Herron, T. J., Edwards, B., Poliva, O., Hink, R. F., & Reed, B. (2011). Improving digit span assessment of short-term verbal memory. Journal of Clinical and Experimental Neuropsychology, 33(1), 101–111.doi:10.1080/13803395.2010.493149
n = 763; Community volunteers in Rotorua, New Zealand, aged 18 to 65 (mean age 46.5), a random selection of residents - Ericsson, K. A., Chase, W. G., & Faloon, S. (1980). Acquisition of a memory skill. Science, 208(4448), 1181–1182.doi:10.1126/science.7375930
One student, trained in the laboratoryAbstract: "After more than 230 hours of practice in the laboratory, a subject was able to increase his memory span from 7 to 79 digits. His performance on other memory tests with digits equaled that of memory experts with lifelong training. With an appropriate mnemonic system, there is seemingly no limit to memory performance with practice."
(pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/7375930/)