Test refleksa

Ovaj test refleksa pokazuje koliko brzo odgovarate na nešto što vidite ili čujete. Izaberite jedan, pritisnite Počni, a rezultat ostaje u ovom pregledniku.

Šta mjeri test brzine reakcije

Test brzine reakcije mjeri vrijeme između signala i vašeg odgovora: ekran koji pozeleni, svjetlo koje se ugasi, zvuk. Signal je svaki put isti, a odgovor je jedan pritisak, pa broj koji dobijete govori o vama, a ne o zadatku. To je vaše vrijeme reakcije, a ono nije isto što i brzina razmišljanja.

Pošto je odgovor tako jednostavan, ovakav test se brzo radi i lako ponavlja. U tome je njegova vrijednost: možete probati sutra ili na drugom uređaju i vidjeti šta se promijenilo.

Zašto se rezultat svaki put malo razlikuje

Niko ne reaguje dvaput istom brzinom. Umor, doba dana, koliko ste očekivali signal i uređaj u vašoj ruci malo mijenjaju rezultat. Zato test ima nekoliko pokušaja i pokazuje središnje vrijeme, a jedan brz pokušaj kaže manje od nekoliko njih zaredom.

Ako ste prerano pritisnuli, pokušaj se ponavlja. Ako skrenete pogled sa stranice, taj pokušaj se ne računa. Ni jedno ni drugo vam se ne uzima kao greška.

Šta vam treba

Koristite uređaj koji dobro poznajete, sjednite udobno i držite ekran ispred sebe. Mobitel, laptop i miš, sve to radi, a svaki od njih dodaje svoje malo kašnjenje koje preglednik ne može izmjeriti. Da biste pošteno vidjeli kako napredujete, svaki put koristite isti uređaj.

Djeca i stariji posjetioci mogu raditi svaki test svojim tempom. Ništa ovdje ne ide samo od sebe: vi odlučujete kad počinje pokušaj i možete stati kad poželite.

Šta kažu studije

U pažljivoj laboratorijskoj studiji na 1.469 odraslih od 18 do 65 godina prosječno vrijeme jednostavne reakcije na svjetlo bilo je 230,8 ms[1]. Uvježbani sprinteri mogu pokrenuti mišiće za manje od 85 ms poslije pucnja[2], a vrijeme reakcije se s godinama usporava samo malo. U rubrici Činjenice objašnjavamo koje je vrijeme reakcije zaista dobro i kako se mijenja s godinama, a ostale tekstove nađite na stranici Činjenice.

Izvori

  1. Woods, D. L., Wyma, J. M., Yund, E. W., Herron, T. J., & Reed, B. (2015). Factors influencing the latency of simple reaction time. Frontiers in Human Neuroscience, 9, 131.doi:10.3389/fnhum.2015.00131
    n = 1.469; Community volunteers in Rotorua, New Zealand, aged 18 to 65 (mean age 45.8, 40% men)
  2. Pain, M. T. G., & Hibbs, A. (2007). Sprint starts and the minimum auditory reaction time. Journal of Sports Sciences, 25(1), 79–86.doi:10.1080/02640410600718004
    Nine sprinters starting from instrumented blocks
    Abstract: "The simple auditory reaction time is one of the fastest reaction times and is thought to be rarely less than 100 ms." "Reaction time in nine athletes performing sprint starts in four conditions was measured using starting blocks instrumented with piezoelectric force transducers" "Five of the athletes had mean reaction times of less than 100 ms in at least one condition and 20% of all starts in the first two conditions had a reaction time of less than 100 ms. The results demonstrate that the neuromuscular-physiological component of simple auditory reaction times can be under 85 ms and that EMG latencies can be under 60 ms." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17127583/)