Prosječan raspon pamćenja

Sredina oba raspona je oko sedam, i zato se pravilo pamti kao sedam plus-minus dva. Krajevi nisu granice. Neki ljudi zadrže više, neki manje, a ista osoba zadrži više na dobar dan nego na loš. U studiji na računaru cifre su se izgovarale, a testiranje je počinjalo s pet cifara, pa uži raspon odražava i način na koji je taj test rađen.

U zadatku raspona cifara vidite ili čujete niz cifara, jednu po jednu, a zatim ih ponavljate redom. Najduži niz koji tačno ponovite je vaš raspon. On kaže koliko možete držati u glavi nekoliko sekundi dok s tim radite, a psiholozi to zovu kratkoročno ili radno pamćenje.

On ne kaže koliko dobro pamtite vlastiti život, jezik ili ono što godinama učite. To koristi druge vrste pamćenja, a kratak raspon nije znak da su one slabe.

Pregled je sakupio mnogo eksperimenata i primijetio da ljudi zadrže otprilike isti broj stavki koliko god se stavke razlikovale. Poenta je bila da zadržavamo oko sedam grupa, a grupa može biti jedna cifra ili poznata skupina cifara, kao godina ili početak telefonskog broja.

Pošto je taj broj sažetak tuđih eksperimenata, zavisi od toga kako su ti eksperimenti rađeni: koliko brzo su cifre stizale, da li su ih ljudi mogli ponavljati i kako se bodovao napola tačan odgovor. Test koji pokazuje cifre sporije, ili vam dozvoljava da kucate bez vremenskog ograničenja, daje drugačiji raspon od onog koji to ne radi.

• Grupisanje: čitanje dugog broja u grupama od dvije ili tri cifre zadrži više nego čitanje kao jednog niza.
• Ponavljanje: većina ljudi tiho izgovara cifre kako stižu, pa je bitno koliko brzo ih možete izgovoriti, a imena brojeva koja se dugo izgovaraju teže se zadrže.
• Značenje: grupa koja liči na datum lakše se pamti od nasumičnog para.
• Tempo i ometanje: sporije cifre su lakše, a buka i umoran um ih gube.
• Vježba: nekoliko pokušaja obično nauči da bolje grupišete i ponavljate, što malo podigne raspon bez povećanja vašeg pamćenja.

Istraživači mjere i raspon položaja, na primjer u zadatku u kojem dodirujete kockice redom kojim su zasvijetlile. U verziji tog zadatka na računaru, 187 odraslih od 18 do 82 godine u prosjeku je ponovilo 5,2 kockica prije nego što bi dvaput zaredom promašili, uz rasipanje od 1,2^[3]. Tamo su se kvadrati pri svakom pokušaju pomjerali na nova mjesta, pa je to vodič za druge verzije, a ne standard. Objavljen je i stariji podatak za klasične drvene kockice, ali ga nismo mogli pročitati u njegovom radu, a ovaj sajt ne prikazuje nijedan broj koji nije pročitao u izvoru.

Raspon rasporeda broji kvadratiće rasporeda koji možete zadržati na prvi pogled. U maloj otvorenoj studiji testa rasporeda na ekranu učestvovalo je 40 mladih odraslih, a oni koji su ga radili bez drugog zadatka u prosjeku su zapamtili rasporede od 9,3 kvadratića^[4]; test vizuelnog pamćenja stavlja vaš najduži raspored uz taj podatak kao oznaku. U studiji s čimpanzama iza chimp testa, 9 studenata je u otprilike 38% krugova tačno pogodilo svih pet nakratko pokazanih brojeva, a mlada čimpanza Ayumu u otprilike 79%^[5].

Test pamćenja niza stavlja vaš raspon kockica otprilike uz te odrasle, u jednu od pet zona, a test pamćenja brojeva crta raspon cifara uz vaš raspon. Nijedan vas ne rangira prema drugim posjetiocima, a oba čuvaju vaše ranije rezultate kao kratke crtice, pa možete vidjeti napredujete li.

Svoj raspon cifara stavite uz ovaj raspon kao grubu oznaku, a onda zaboravite raspon i posmatrajte sebe. Uradite test u nekoliko različitih dana u otprilike isto vrijeme, ostanite na jednom uređaju i pogledajte gdje se vaši rezultati smire. Raspon jedne dužine jednog popodneva govori vrlo malo.