Velikih pet osobina ličnosti

• Otvorenost prema iskustvu (otvoren za novo ili praktičan): koliko uživate u novim idejama, mašti, umjetnosti i neobičnim iskustvima. Ko je visoko na njoj, obično je radoznao i pronalazljiv; ko je nisko, obično voli ono poznato, praktično i provjereno.
• Savjesnost (organizovan ili opušten): koliko planirate, pospremate i dovodite posao do kraja. Ko je visoko na njoj, obično je pažljiv i discipliniran; ko je nisko, obično je fleksibilan i spontan, a red mu manje smeta.
• Ekstraverzija (društven ili povučen): koliko energije crpite iz društva i aktivnosti. Ko je visoko na njoj, obično je pričljiv i živahan; ko je nisko, obično je suzdržan i voli vrijeme nasamo ili u malom društvu, što nije isto što i biti stidljiv ili neprijateljski raspoložen.
• Ugodnost (topao ili direktan): koliko vjerujete drugima, pomažete im i popuštate. Ko je visoko na njoj, obično je ljubazan i saradljiv; ko je nisko, obično je direktan, sumnjičav i spreman da se ne složi.
• Neuroticizam (osjetljiv ili smiren): koliko jako do vas dopiru brige, razdraženost i loša raspoloženja i koliko dugo ostaju. Ko je visoko na njemu, jako osjeća stvari; ko je nisko, ostaje postojan. Stručni naziv zvuči oštrije nego što jeste: opisuje običan raspon, a ne manu.

Pomoć za pamćenje naziva je engleska skraćenica OCEAN, od prvih slova riječi openness, conscientiousness, extraversion, agreeableness i neuroticism. Neke knjige posljednju osobinu okreću i zovu je emocionalna stabilnost, što je ista osobina sa zamijenjenim krajevima.

Svaka osobina je sažetak finijih osobina koje se zovu pojedinosti. U upitniku iza našeg najdužeg testa svaka osobina ima šest pojedinosti^[3]. Poznavanje pojedinosti objašnjava zašto se dvije osobe s istim rezultatom na osobini ipak mogu osjećati prilično različito.

• Otvorenost: mašta, umjetnički interesi, osjećajnost, sklonost avanturi, intelekt i liberalnost.
• Savjesnost: vjera u vlastite sposobnosti, urednost, odgovornost, težnja ka uspjehu, samodisciplina i opreznost.
• Ekstraverzija: prijateljskost, druželjubivost, asertivnost, nivo aktivnosti, traženje uzbuđenja i veselost.
• Ugodnost: povjerenje, moralnost, altruizam, saradnja, skromnost i saosjećanje.
• Neuroticizam: anksioznost, ljutnja, potištenost, nelagoda pred drugima, neumjerenost i ranjivost.

Upitnik vam daje tvrdnje kao što je "Volim upoznavati nove ljude" i pita koliko vas svaka dobro opisuje. Vaši odgovori na tvrdnje koje pripadaju jednoj osobini se sabiraju ili uprosječuju, a nekoliko tvrdnji se broji obrnuto jer govore suprotno. Rezultat je broj za svaku osobinu.

Testovi se razlikuju uglavnom po dužini. Brzi test ličnosti ima 10 tvrdnji i daje prvu skicu, test ličnosti ima 50 i opisuje pet osobina stabilnije, a Big Five test ima 120 i gleda svaku osobinu sa šest strana. Svi opisuju istih pet osobina. Ako se pitate kako se porede s testovima sa šesnaest tipova, pročitajte Big Five ili 16 tipova ličnosti.

Upitnik iza našeg Big Five testa na internetu je popunilo 320.128 ljudi u Sjedinjenim Državama, starih od 19 do 69 godina, a objavljena studija daje njihove prosjeke i rasipanje^[1]. Studija daje svaku osobinu kao prosjek njenih šest pojedinosti, a naš test te pojedinosti sabira, pa su donji podaci studijski pomnoženi sa šest, na istoj skali kao naš test.

Ti ljudi su sami odlučili da rade test ličnosti na internetu, pa nisu cijela država; to je velika grupa uz koju se rezultat može postaviti, što Big Five test i radi za odgovore na engleskom.

Autori upitnika od deset tvrdnji objavili su prosjeke grupe studenata prvih godina jednog univerziteta u Sjedinjenim Državama, koji su ga radili za bodove na kursu. Svaka osobina se boduje od 1 do 7. U ovoj grupi su prosjeci sve četiri osobine bili iznad sredine skale, pa sredina skale nije ono što tipična osoba postiže.

Savjesnost namjerno izostavljamo. Tabela u radu sadrži podatke za nju, ali se njeno navedeno rasipanje ne slaže s rasipanjima grupa od kojih je sastavljena, a ovaj sajt ne prikazuje nijedan podatak koji nije mogao potvrditi u njegovom izvoru.

Ovo su prosjeci studenata jednog univerziteta, a ne ljudi općenito, pa su oznaka za pogled, a ne standard koji treba dostići. Mijenjaju ih godine, država i način na koji su pitanja postavljena.

• Opisuju kako sebe vidite tog dana, riječima tvrdnji. Nisu mjerenje vašeg mozga ni prognoza vašeg života.
• Malo se pomjeraju iz dana u dan, pa je rezultat na osobini bolje čitati kao područje nego kao tačnu tačku.
• Većina ljudi je na većini osobina blizu prosjeka svoje grupe, a neobični su samo krajnji krajevi.
• Osobina kaže šta obično radite, a ne šta možete ni šta morate. Ljudi stalno djeluju protiv svojih sklonosti.
• Nisu mjera mentalnog zdravlja i nisu osnova za biranje osobe za posao.