Koji sam tip ličnosti? Tipovi ličnosti i istraživanja

Koji sam tip ličnosti? Istraživanja kažu da je bolje pitanje gdje stojite na svakoj od nekoliko osobina. Većina ljudi ne spada u uredne grupe: rezultati na skalama iza popularnih šesnaest tipova skupljaju se u sredini, a ne dijele se na dva tabora^[1], a jedna klasična studija je našla da te skale mjere četiri od pet osobina Big Five modela, a ne posebne tipove^[2]. Tipovi ličnosti ipak mogu biti zgodna skraćenica, a jedna velika studija je našla nekoliko čestih profila, iako ih drugi dovode u pitanje^[3]^[4].

Uradite test tipova ličnosti

Tipovi i osobine

Tip vas stavlja u kutiju: introvert ili ekstrovert, mislilac ili osjećajac. Osobina vas stavlja na skalu: koliko nečega imate, od veoma malo do mnogo. Te dvije ideje predviđaju različite stvari. Kad bi ljudi zaista dolazili u tipovima, rezultati bi se skupljali u odvojene grupe s malo ljudi između. Kad se ličnost sastoji od osobina, većina ljudi bila bi blizu sredine, a sve manje ih je prema svakom kraju.

Zbog toga je to pitanje na koje podaci mogu odgovoriti. Istraživači su gledali oblik rezultata, šta skale tipova zapravo mjere i razvrstavaju li se ljudi u grupe kad im niko ne kaže gdje su granice.

Istraživanja na jednom mjestu

Studije o tipovima ličnosti navedene na ovoj stranici
Pitanje	Šta je studija našla
Dijele li se rezultati tipova na dvije grupe?	Ne: pažljivo ocijenjeni, bili su skupljeni oko sredine kod otprilike 12.000 ljudi
Šta mjere četiri skale tipova?	Četiri od pet Big Five osobina, kod 267 muškaraca i 201 žena u dobi od 19 do 93 godina
Razvrstavaju li se ljudi sami u grupe?	Barem četiri česta profila, kod više od 1,5 miliona ljudi
Izdržavaju li te grupe provjeru?	Sporno: odgovor je tvrdio da možda nisu ni čvrste ni potpune

Imaju li rezultati tipova dvije grbe?

Branitelji tipova su nekad ukazivali na studije u kojima su rezultati poznatog upitnika sa šesnaest tipova izgledali kao da imaju dvije grbe. Studija objavljena 2002. godine ponovo je ocijenila odgovore otprilike 12.000 ljudi koji su ga radili u programima za vođe. Grbe su ispale posljedica zadane postavke u programu za bodovanje, koji je koristio samo 10 tačaka na svakoj skali. S 50 tačaka rezultati su bili jako skupljeni oko sredine, kao kod osobine^[1].

Drugim riječima, većina ljudi je negdje u sredini svake dimenzije. Dijeljenje sredine na dva slova stavlja ljude koji su gotovo isti na suprotne strane linije.

Šta mjeri šesnaest tipova

U studiji objavljenoj 1989. godine Robert McCrae i Paul Costa uporedili su taj upitnik s Big Five upitnikom, koristeći samoprocjene i ocjene drugih, kod 267 muškaraca i 201 žena u dobi od 19 do 93 godina. Nisu našli podršku za zaista dvostrane sklonosti niti za kvalitativno različite tipove. Upitnik je mjerio četiri prilično nezavisne dimenzije, a te četiri odgovarale su četirima od pet velikih osobina ličnosti^[2].

Naš prikaz tipova ih uparuje ovako, skalu po skalu:

Introverzija i ekstraverzija: ekstraverzija iz Big Five modela.
Osjetilnost i intuicija: otvorenost.
Mišljenje i osjećanje: ugodnost.
Prosuđivanje i opažanje: savjesnost.
Neuroticizam, peta osobina, uopće nema slovo.

Šifra od četiri slova dakle nosi pravu informaciju, ali manje nego četiri rezultata, i izostavlja koliko lako brinete ili osjećate stres, što Big Five tretira kao osobinu za sebe.

Ipak postoje tipovi?

Tipovi bi mogli postojati u slobodnijem smislu: neke kombinacije osobina mogle bi jednostavno biti češće od drugih. U studiji objavljenoj 2018. godine tim istraživača je u četiri velika skupa podataka s više od 1,5 miliona ljudi tražio grupe gušće nego što bi bilo slučajno. Prijavili su čvrst dokaz za najmanje četiri tipa, uz napomenu da je postojanje tipova ličnosti i dalje izuzetno sporno^[3].

Drugi istraživači nisu bili uvjereni. Odgovor objavljen 2019. godine u naslovu tvrdi da četiri tipa možda nisu ni čvrsta ni potpuna^[4]. Čak i uz najpovoljnije čitanje, tih četiri su bila područja u kojima je ljudi više, a većina ljudi je između njih, a ne kutije u koje svako staje.

Oznake ostaju, osobine se mijenjaju

Tip se obično predstavlja kao nešto što ste cijeli život. Osobine su postojanije od raspoloženja, ali se pomjeraju. Pregled 92 uzoraka praćenih godinama našao je da ljudi u prosjeku postaju savjesniji i emocionalno stabilniji, naročito između 20 i 40, te da otvorenost raste u adolescenciji i opada u starosti^[5]. Neko ko je s dvadeset godina blizu linije između dva slova može s četrdeset jasno biti na jednoj strani. Rezultat na skali pokazuje tu promjenu, a slovo je krije dok ne skoči.

Pa koji sam ja tip ličnosti?

Iskren odgovor je: vjerovatno mješavina. Vašu ličnost bolje opisuje mjesto na pet skala nego jedna od šesnaest oznaka. Ako ste blizu sredine neke skale, a većina ljudi je tako bar na jednoj, slovo za nju je skoro bacanje novčića i mala promjena odgovora može ga preokrenuti.

Tip je ipak koristan kao brz sažetak, ako ga čitate kao sažetak. Lako se pamti i o njemu se lako priča, a skale iza njega mjere prave osobine. Problem počinje kad se oznaka tretira kao stalna kategorija koja odlučuje za šta ste podobni.

Gledajte skalu iza svakog slova, a ne samo slovo.
Slovo blizu sredine shvatite kao oba, a ne kao jedno ili drugo.
Sjetite se osobine koju četiri slova izostavljaju.
Očekujte da će se vaši odgovori malo pomjeriti s raspoloženjem i s vremenom.

Kako radi naš test tipova

Naš test tipova ličnosti je prikaz Big Five rezultata, a ne poseban upitnik. Koristi istih 120 tvrdnji kao Big Five test ličnosti, prvo pokazuje četiri brojčanika, a tek onda daje najbližu šifru od četiri slova. Brojčanik blizu sredine pokazuje oba slova. To nije komercijalni upitnik po kojem su šesnaest tipova najpoznatiji i ne koristi nikakva zaštićena imena tipova.

Tekst o tome Big Five ili šesnaest tipova poredi ta dva pristupa jedan do drugog.

Samih pet osobina i ono oko čega se istraživači slažu objašnjeno je u tekstu o Big Five osobinama ličnosti.

Pitanja

Jesu li tipovi ličnosti stvarni?

Ne kao odvojene kutije. Rezultati iza popularnih tipova skupljaju se u sredini, a skale tipova mjere osobine. Neke kombinacije osobina možda su češće od drugih, ali je i to sporno.

Koja je razlika između tipa i osobine?

Tip vas stavlja u kategoriju, a osobina vas smješta na skalu. Istraživanja ličnosti podržavaju skale, na kojima je većina ljudi blizu sredine.

Zašto dobijem drugi tip kad ponovo uradim test?

Vjerovatno zato što ste blizu sredine na nekoj od skala. Mala promjena odgovora prebacuje vas preko linije između dva slova.

Šta je bolje, Big Five ili šesnaest tipova?

Za opisivanje ljudi, Big Five: zadržava rezultate, ima petu osobinu i to je model koji koriste studije na ovoj stranici. Šesnaest tipova je lakše zapamtiti.

Izvori

Bess, T. L., & Harvey, R. J. (2002). Bimodal score distributions and the Myers-Briggs Type Indicator: Fact or artifact?. Journal of Personality Assessment, 78(1), 176–186.doi:10.1207/S15327752JPA7801_11
Abstract: "Using the BILOG IRT program to score a sample of approximately 12,000 individuals who participated in leadership development programs, theta score distributions for the 4 dimensions of the MBTI computed using 10 (the BILOG default) versus 50 quadrature points were compared. Results indicated that past reports of bimodality were artifacts caused by BILOG's default use of a small number of quadrature points; when larger numbers of points were used, score distributions became strongly center-weighted." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11936208/)
McCrae, R. R., & Costa, P. T., Jr. (1989). Reinterpreting the Myers-Briggs Type Indicator from the perspective of the five-factor model of personality. Journal of Personality, 57(1), 17–40.doi:10.1111/j.1467-6494.1989.tb00759.x
Men and women aged 19 to 93
Abstract: "Data were provided by 267 men and 201 women ages 19 to 93. Consistent with earlier research and evaluations, there was no support for the view that the MBTI measures truly dichotomous preferences or qualitatively distinct types; instead, the instrument measures four relatively independent dimensions." "However, correlational analyses showed that the four MBTI indices did measure aspects of four of the five major dimensions of normal personality." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2709300/)
Gerlach, M., Farb, B., Revelle, W., & Nunes Amaral, L. A. (2018). A robust data-driven approach identifies four personality types across four large data sets. Nature Human Behaviour, 2(10), 735–742.doi:10.1038/s41562-018-0419-z
Title: "A robust data-driven approach identifies four personality types across four large data sets". Abstract: "In contrast to personality traits, the existence of personality types remains extremely controversial4." "Here we develop an alternative approach to the identification of personality types, which we apply to four large data sets comprising more than 1.5 million participants. We find robust evidence for at least four distinct personality types" (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31406291/)
Freudenstein, J.-P., Strauch, C., Mussel, P., & Ziegler, M. (2019). Four personality types may be neither robust nor exhaustive. Nature Human Behaviour, 3(10), 1045–1046.doi:10.1038/s41562-019-0721-4
PubMed record: "Nat Hum Behav. 2019 Oct;3(10):1045-1046." "Four personality types may be neither robust nor exhaustive." "Comment on Nat Hum Behav. 2018 Oct;2(10):735-742." (a comment without an abstract) (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31527680/)
Roberts, B. W., Walton, K. E., & Viechtbauer, W. (2006). Patterns of mean-level change in personality traits across the life course: A meta-analysis of longitudinal studies. Psychological Bulletin, 132(1), 1–25.doi:10.1037/0033-2909.132.1.1
Abstract: "The present study used meta-analytic techniques (number of samples = 92) to determine the patterns of mean-level change in personality traits across the life course. Results showed that people increase in measures of social dominance (a facet of extraversion), conscientiousness, and emotional stability, especially in young adulthood (age 20 to 40). In contrast, people increase on measures of social vitality (a 2nd facet of extraversion) and openness in adolescence but then decrease in both of these domains in old age. Agreeableness changed only in old age." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16435954/)