Jezik:Bosanski
Meni
Jezik: Bosanski

Kako se mjeri vrijeme reakcije: od laboratorija do preglednika

Kako se mjeri vrijeme reakcije? Signal se pojavi u poznatom trenutku, osoba odgovori što brže može, a vrijeme između to je vrijeme reakcije. Sve ostalo je u tome da se to uradi precizno: da se tačno zna kad se signal zaista pojavio, da se uhvati sam početak odgovora i da se sve ponovi dovoljno puta za pošteno središnje vrijeme. Kalibrisana laboratorijska oprema izmjerila je prosjek od 230,8 ms za odrasle koji pritišću dugme miša, a 213 ms kad je odbijeno kašnjenje same opreme[1].

Uradite test brzine reakcije

Dijelovi jednog mjerenja

  1. Čekanje nepredvidive dužine, da osoba ne može naučiti ritam i pritisnuti prerano.
  2. Signal: svjetlo, slika, zvuk ili vibracija, čiji pravi trenutak pojavljivanja mora biti poznat.
  3. Odgovor: pritisak dugmeta, tipke, dodir ili guranje o senzor, čiji pravi trenutak također mora biti poznat.
  4. Ponavljanje: mnogo pokušaja, uz odbacivanje prerano pritisnutih i veoma kasnih, a tipična vrijednost uzima se iz ostalih.

Svaki korak može poći po zlu na svoj način. Stalno čekanje poziva na pogađanje. Ekran koji kasno pokaže signal ili dugme koje kasno javi pritisak dodaju vrijeme koje nije osobino. A jedan pokušaj malo govori, jer niko ne reaguje dva puta istom brzinom.

Koje vrijeme reakcije?

Istraživači mjere nekoliko vrsta, a vrsta određuje broj. Jednostavna reakcija ima jedan signal i jedan odgovor i najbrža je. Reakcija s izborom ima više signala, a za svaki po jedan odgovor, kao zadatak s 4 izbora u velikom britanskom istraživanju[2]. Reakcija "pritisni ili ne" traži da pritisnete na jedan signal, a na drugi mirujete; u dugoj studiji u Baltimoreu s godinama je usporavala oko tri puta brže od jednostavne[3]. Test s bojama, kao što je Stroopov test, reakcija je s izborom i ugrađenim sukobom.

Zato podatak o vremenu reakcije uvijek treba da ima uz sebe zadatak. Naš test brzine reakcije mjeri jednostavnu reakciju na svjetlo, test reakcije na zvuk jednostavnu reakciju na pisak, a Stroopov test izbor sa sukobom.

U laboratoriji

Prva mjerenja vremena reakcije u devetnaestom vijeku radio je Francis Galton, koji je kod mladih bilježio jednostavne vizuelne reakcije ispod 190 ms[1]. Današnje laboratorije koriste računare, ali ih provjeravaju: mjere kašnjenje vlastitog ekrana i dugmeta i uzimaju ga u obzir.

Velika studija s kojom vas naš test poredi radila je upravo to. Njenih 1.469 dobrovoljaca vidjelo je metu i pritiskalo dugme miša. Sirovi prosjek bio je 230,8 ms; kad je odbijeno izmjereno kašnjenje opreme, bio je 213 ms. Autori su mjerili i koliko svakoj osobi treba samo da pokrene pokret prsta, pa su mogli procijeniti vrijeme potrebno da se meta primijeti: oko 131 ms[1].

Laboratorijski softver je i veoma precizan. Poređenje softvera za eksperimente, rađeno na više od 110.000 pokušaja s mjernom kutijom, našlo je da najbolji laboratorijski programi mjere podražaje i odgovore s preciznošću ispod 1 ms[4].

Neke laboratorije idu dalje i snimaju mozak ili mišiće. U jednoj studiji snimci mozga pokazali su da ljudi odluče sadrži li bljesnuta fotografija životinju unutar 150 ms, prije nego što je ijedno dugme pritisnuto[5].

Na sprinterskom startu

Atletika mjeri vrijeme reakcije iz praktičnog razloga: da uhvati pogrešne startove. Senzori u startnim blokovima bilježe guranje stopala svakog trkača u odnosu na trenutak pucnja. Pravila World Athletics reakciju kraću od 0,1 sekunde, izmjerenu takvim certificiranim sistemom, smatraju mogućim pogrešnim startom[6].

Istraživači su istu vrstu opreme koristili detaljnije, sa senzorima sile u svakoj startnoj ploči usklađenim sa startnim signalom i snimcima mišića nogu. Našli su da mišići treniranih sprintera mogu odgovoriti na zvuk za manje od 85 ms, a prvi mišićni signali za manje od 60 ms[7]. Pritisak dugmeta je mnogo teže tačno izmjeriti od signala mišića.

U pregledniku ili na telefonu

Web stranica ne može kalibrisati ekran i miš ispred vas. Može mjeriti samo ono što vidi: kad je zatražila da se signal nacrta i kad su joj javili vaš pritisak. Dvije studije izmjerile su koliko je to daleko od stvarnosti tako što su tastere i ekrane na dodir pritiskali robotima. Na običnim laptopima i telefonima preglednici su svaku reakciju bilježili sporijom nego što je bila, prosječno za 57,6 ms do 132,9 ms, zavisno od uređaja i preglednika[8]; na desktop računarima i laptopima druga studija je našla 76,5 ms do 82,3 ms[9].

Dobra vijest je da je kašnjenje jednog uređaja prilično stalno. Većina softvera u velikom poređenju mjerila je odgovore u pregledniku s preciznošću ispod 10 ms[4], pa su razlike između vaših vlastitih pokušaja na jednom uređaju smislene, čak i kad apsolutni broj izgleda visok.

Telefoni dodaju najviše. U studiji u kojoj su mladi odrasli odgovarali na pisak, vibraciju i svjetlo na telefonu, najbrži pojedinačni signal, glasan pisak, i dalje je tražio prosječno 405 ms, znatno iznad laboratorijskih podataka za svjetlo[10].

Kako mjeri naš test reakcije

  • Ekran pozeleni poslije nasumičnog čekanja između 1,5 s i 4,5 s, pa ne možete naučiti trenutak.
  • Trenutak zelene boje uzima se iz sljedećeg okvira ekrana, a vaš pritisak iz vremena koje preglednik daje samom događaju, a ne iz trenutka kad je naš kod stigao do njega.
  • Pritisak brži od 100 ms računa se kao pogađanje i pokušaj se ponavlja; sporiji od 1.000 ms računa se kao propust.
  • Poslije probnog pokušaja računa se 5 pokušaja (20 u preciznom načinu), a vaš rezultat je središnji.
  • Ako tokom pokušaja pređete na drugu karticu ili prozor, taj pokušaj se odbacuje.

Test mjeri i brzinu osvježavanja vašeg ekrana i prikazuje je uz rezultat, da vidite šta ekran dodaje. Uračunava kašnjenje koje su studije s robotima našle povrh kašnjenja same laboratorije, 44,1 ms do 115,1 ms uz tastaturu ili miš i 39,8 ms do 52 ms uz ekran na dodir, i prikazuje poređenje sa studijom kao raspon. Na računaru je taj raspon širok, što je još jedan razlog da svoje rezultate poredite na jednom uređaju, umjesto da jurite jedan broj.

Članak o input lagu detaljnije govori o ekranima, miševima i brzini osvježavanja, a svaka studija s kojom vas naši testovi porede navedena je na stranici studije iza brojeva.

Pitanja

Kako se vrijeme reakcije mjeri u laboratoriji?

Kalibrisanim ekranom i dugmetom, nasumičnim čekanjem prije svakog signala i mnogo pokušaja. Kašnjenje opreme se izmjeri i uzme u obzir: u jednoj velikoj studiji prosjek je pao s 230,8 ms na 213 ms kad je odbijeno.

Jesu li online testovi reakcije tačni?

Ujednačeni su, ali pokazuju previše. Testovi s robotima našli su da preglednici bilježe reakcije presporo prosječno za 57,6 ms do 132,9 ms na uobičajenim uređajima, a da većina softvera mjeri s preciznošću ispod 10 ms.

Kako se vrijeme reakcije mjeri u sprintu?

Senzorima u startnim blokovima povezanim sa startnim pištoljem. Reakcija kraća od 0,1 sekunde smatra se mogućim pogrešnim startom.

Zašto se moj rezultat mijenja od pokušaja do pokušaja?

Zato što ljudi nikad ne reaguju tačno istom brzinom dva puta i zato što trenutak svakog pritiska drugačije pada u odnosu na osvježavanje ekrana. Zato testovi koriste više pokušaja i uzimaju središnji.

Izvori

  1. Woods, D. L., Wyma, J. M., Yund, E. W., Herron, T. J., & Reed, B. (2015). Factors influencing the latency of simple reaction time. Frontiers in Human Neuroscience, 9, 131.doi:10.3389/fnhum.2015.00131
    n = 1.469; Community volunteers in Rotorua, New Zealand, aged 18 to 65 (mean age 45.8, 40% men)
    Abstract: "Experiment 1 examined a community sample of 1469 subjects ranging in age from 18 to 65. Mean SRT latencies were short (231, 213 ms when corrected for hardware delays) and increased significantly with age (0.55 ms/year)". Table 2, column Experiment 1: "N 1469", "SRT 230.8", "SRT SD 26.8". (pročitano 2026-10-01: https://www.frontiersin.org/journals/human-neuroscience/articles/10.3389/fnhum.2015.00131/full)
  2. Der, G., & Deary, I. J. (2006). Age and sex differences in reaction time in adulthood: Results from the United Kingdom Health and Lifestyle Survey. Psychology and Aging, 21(1), 62–73.doi:10.1037/0882-7974.21.1.62
    n = 7.130; Adults in the United Kingdom Health and Lifestyle Survey
    Abstract: "The authors reanalyzed data for 7,130 adult participants in the United Kingdom Health and Lifestyle Survey" "The authors modeled the age differences in simple and 4-choice reaction time means and variabilities" "Simple RT shows little slowing until around 50, whereas choice RT slows throughout the adult age range." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16594792/)
  3. Fozard, J. L., Vercruyssen, M., Reynolds, S. L., Hancock, P. A., & Quilter, R. E. (1994). Age differences and changes in reaction time: The Baltimore Longitudinal Study of Aging. Journal of Gerontology, 49(4), P179–P189.doi:10.1093/geronj/49.4.p179
    n = 1.265; Community volunteers in Baltimore aged 17 to 96
    Abstract: "This study analyzed auditory reaction time (RT) data from 1,265 community-dwelling volunteers (833 males and 432 females) who ranged in age from 17 to 96." "Repeated testing within participants (longitudinal analyses) over eight years showed consistent slowing and increased variability with age." "Beginning at about age 20, RTs increased at a rate of approximately 0.5 msec/yr for SRT and 1.6 msec/yr for DRT." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8014399/)
  4. Bridges, D., Pitiot, A., MacAskill, M. R., & Peirce, J. W. (2020). The timing mega-study: comparing a range of experiment generators, both lab-based and online. PeerJ, 8, e9414.doi:10.7717/peerj.9414
    Abstract: "Among the lab-based experiments, Psychtoolbox, PsychoPy, Presentation and E-Prime provided the best timing, all with mean precision under 1 millisecond across the visual, audio and response measures." "Online studies did not deliver the same level of precision as lab-based systems, with slightly more variability in all measurements." "For response times (measured using a high-performance button box), most of the packages achieved precision at least under 10 ms in all browsers, with PsychoPy achieving a precision under 3.5 ms in all." "The results, from over 110,000 trials, highlight the wide range of timing qualities that can occur even in these dedicated software packages for the task." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33005482/)
  5. Thorpe, S., Fize, D., & Marlot, C. (1996). Speed of processing in the human visual system. Nature, 381(6582), 520–522.doi:10.1038/381520a0
    Abstract: "Here we use a go/no-go categorization task in which subjects have to decide whether a previously unseen photograph, flashed on for just 20 ms, contains an animal. ERP analysis revealed a frontal negativity specific to no-go trials that develops roughly 150 ms after stimulus onset. We conclude that the visual processing needed to perform this highly demanding task can be achieved in under 150 ms." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8632824/)
  6. World Athletics (2026). Book C, C2.1 Technical Rules, Rule 16 (The start), version in force from 1 July 2026. World Athletics Book of Rules.https://worldathletics.org/about-iaaf/documents/book-of-rules
    C2.1 Technical Rules (document "C1.1 & C2.1 - Competition Rules & Technical Rules", dated 01 JUL 2026): "When a World Athletics certified Start Information System is in use, the Starter and/or an assigned Recaller shall wear headphones in order to clearly hear the acoustic signal emitted when the System indicates a possible false start (i.e. when the reaction time is less than 0.100 second)." (pročitano 2026-10-06: https://worldathletics.org/about-iaaf/documents/book-of-rules)
  7. Pain, M. T. G., & Hibbs, A. (2007). Sprint starts and the minimum auditory reaction time. Journal of Sports Sciences, 25(1), 79–86.doi:10.1080/02640410600718004
    Nine sprinters starting from instrumented blocks
    Abstract: "The simple auditory reaction time is one of the fastest reaction times and is thought to be rarely less than 100 ms." "Reaction time in nine athletes performing sprint starts in four conditions was measured using starting blocks instrumented with piezoelectric force transducers" "Five of the athletes had mean reaction times of less than 100 ms in at least one condition and 20% of all starts in the first two conditions had a reaction time of less than 100 ms. The results demonstrate that the neuromuscular-physiological component of simple auditory reaction times can be under 85 ms and that EMG latencies can be under 60 ms." (pročitano 2026-10-06: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17127583/)
  8. Pronk, T., Wiers, R. W., Molenkamp, B., & Murre, J. (2020). Mental chronometry in the pocket? Timing accuracy of web applications on touchscreen and keyboard devices. Behavior Research Methods, 52(3), 1371–1382.doi:10.3758/s13428-019-01321-2
    Four devices from 2015 and 2016: a MacBook Pro, an ASUS laptop, a Samsung Galaxy S7 and an iPhone 6S, pressed by a robot
    Abstract: "In controlled circumstances, as can be realized in a lab setting, very accurate stimulus timing and moderately accurate RT measurements could be achieved on both touchscreen and keyboard devices, though RTs were consistently overestimated." Table 4 "Descriptives of RT overestimations (in milliseconds) per device and browser" (OS, Web Browser, Minimum, Maximum, Mean, SD): "Android Chrome 46.0 103.5 69.8 7.4", "iOS Safari 48.3 96.3 57.6 6.5", "MacOS Safari 93.0 163.7 132.9 8.1", "Windows Chrome 64.7 70.6 68.5 1.7", "Windows Firefox 49.8 84.9 61.9 5.7". (pročitano 2026-10-06: https://www.ebi.ac.uk/europepmc/webservices/rest/PMC7280355/fullTextXML)
  9. Anwyl-Irvine, A., Dalmaijer, E. S., Hodges, N., & Evershed, J. K. (2021). Realistic precision and accuracy of online experiment platforms, web browsers, and devices. Behavior Research Methods, 53(4), 1407–1425.doi:10.3758/s13428-020-01501-5
    Desktop and laptop computers with Windows 10 and macOS, pressed by a robot; and the equipment of 202,600 online participants
    Abstract: "We then employed a robot actuator in realistic set-ups to measure response recording across the aforementioned platforms, and between different keyboard types (desktop and integrated laptop)." "We found that modern web platforms provide reasonable accuracy and precision for display duration and manual response time". Table 2 "RT delay is calculated as the difference between known and recorded RT." Browser means: "Chrome 78.81", "Edge 80.10", "Firefox 82.30", "Safari 76.50"; device means: "macOS-Desktop 85.35", "Windows-Desktop 76.24", "Windows-Laptop 73.65". Results: "We found that 77% of these devices were desktop or laptop computers, whereas only 20% were mobile devices" "Based on a sample of 202,600 participants." (pročitano 2026-10-06: https://www.ebi.ac.uk/europepmc/webservices/rest/PMC8367876/fullTextXML)
  10. Yoshida, K. T., Kiernan, J. X., Okamura, A. M., & Nunez, C. M. (2023). Exploring human response times to combinations of audio, haptic, and visual stimuli from a mobile device. IEEE World Haptics Conference 2023 (arXiv:2305.17180).https://arxiv.org/abs/2305.17180
    n = 20; Adults aged 20 to 29 holding an iPhone 11
    "Our user study included 20 participants (13 female, 6 male, 1 non-binary; aged 20-29)." "Participants had the shortest response time for the high audio stimulus (405 ± 50 ms) and longest response time for the low visual stimulus (528 ± 105 ms)." "The mean response time is the fastest in the condition with high levels of all three stimuli (mean ± standard deviation, 320 ± 43 ms)" "The fastest mean response time recorded for a particular subject was 250 ms, and the slowest was 819 ms." "The overall mean response time across all conditions was (380 ± 52 ms)." (pročitano 2026-10-06: https://arxiv.org/pdf/2305.17180)